fbpx

Klasifikacija poremećaja u ishrani

Poremećaji ishrane javljaju se u raznim oblicima, od onog kada izbacujemo hranu, do onoga kada unosimo abnormalne količine. Kao što možete zaključiti, za sve je zajednička opsesija hranom. Kakva klasifikacija poremećaja u ishrani postoji i koje su posledice svake od njih? Hajde da pokušamo da stvorimo sliku!

klasifikacija poremećaja u ishrani

Klasifikacija

Danas se koriste dve dijagnostičke klasifikacije poremećaja u ishrani ICD-10 ( klasifikacija mentalnih bolesti Svetske zdravstvene organizacije, deseto izdanje)  i DSM-IV (Vodič za lečenje mentalno uslovljenih poremećaja ishrane, Američka psihijatrijska asocijacija).

Prema ICD-10 poremećaji u ishrani spadaju u grupu Bihejvioralnih sindroma udruženih sa fiziološkim poremećajima i somatskim faktorima, pri čemu bihejvioralni sindrom predstavlja sklop ponašanja vezanih za određene navike, dok je fiziološki poremećaj stanje u kome do bolesti dovodi poremećaj rada organa, a somatski faktori se odnose upravo na naše telo i njegovo funkcionisanje. Nudi nam paletu od više oblika:

  • F 50.0 Anorexia nervosa
  • F 50.1 Atipična Anorexia nervosa
  • F 50.2 Bulimia nervosa
  • F 50.3 Atipična Bulimia nervosa
  • F 50.4 Preterano uzimanje hrane udruženo sa drugim psihološkim smetnjama
  • F 50.5 Povraćanje udruženo sa drugim psihološkim smetnjama
  • F 50.8 Drugi poremećaji ishrane

DSM-IV nam nudi nešto skromniji dijapazon kategorija, svega tri:

  • Anoreksija nervoza
  • Bulimija nervoza
  • Atipične poremećaji ishrane

U tekstovima se najčešće spominju anoreksija i bulimija kao osnovne forme ovih poremećaja i one imaju najjasnije kriterijume dijagnostike. Međutim kako ovo nije naučni članak i ne bavimo se postavljanjem dijagnoze, već pokušavamo da steknemo uvid u to šta sve spada u poremećaje u ishrani, ogradiću se od izraza klasifikacija poremećaja u ishrani u nastavku i pričaću o pojavnim oblicima.

Pojavni oblici

Svi smo upoznati sa činjenicom da postoje anoreksija, koju vidimo kao izbegavanje hrane, bulimija kao povraćanje i kompulsivno prejedanje kao nekontrolisani unos hrane. Da, u osnovi je tako, međutim, jako često imamo isprepletane simptome koji formiraju jednu sasvim novu sliku i novi oblik.

klasifikacija poremećaja u ishrani

Anoreksija nervoza

Možemo pričati o dva tipa anoreksije: restriktivnom i bulimičnom. Restriktivni tip podrazumeva odbijanje hrane, bez iskazivanja potrebe za njom i bez gubitka „kontrole”. Kod bulimičnog tipa javlja se izbegavanje hrane, ali i povremeni padovi barijera, kada osoba gubi „kontrolu”, te slede epizode prejedanja za kojim sledi pražnjenje. Anoreksija nervoza može dovesti do ozbiljnih problema sa zdravljem koji utiču na organizam u potpunosti. Prvo se javljaju simptomi koji ukazuju na nezadovoljstvo organizma, nokti i kosa su ispucani, ne unosi se dovoljno vitamina i minerala, javlja se pojačana maljavost kako bi se telo zaštitilo i ugrejalo, tu je i izostanak menstrualnog ciklusa, jer organizam nije sposoban za reprodukciju. Kasnije se mogu javiti problemi sa anemijom i kardiovaskularnim sistemom. U nekom trenutku može doći do propadanja i otkazivanja unutrašnjih organa. Onaj najgori scenario dolazi na kraju – srce staje.

Zbog nedostatka energije koja se dobija kroz hranu, telo je iscrpljeno, usporava i ako se ništa ne preduzme, počne da se gasi.

Bulimija nervoza

Kada pričamo o bulimiji, i kod nje nailazimo na dva tipa: tip sa zloupotrebom lekova i tip sa kompulsivnim vežbanjem. U osnovi je unos velike količine hrane, a tipove razlikuje način „pražnjenja”. Kod bulimije sa zloupotrebom lekova nailazimo na pražnjenje putem konzumacije laksativa, diuretika, klistira i izazivanja povraćanje. Drugi tip je onaj koji kompulsivnim vežbanjem mora da izbaci svaku suvišnu kaloriju unetu tokom epizode, ređe koriste laksative i diuretike, ali se ta opcija ne može isključiti. Bulimija nervoza može ozbiljno ugroziti zdravlje pojedinca. Od povraćanja i želudačne kiseline zubi slabe, a želudac počinje nepravilno da radi i javljaju se problemi sistema za varenje, krvna slika postaje sve lošija, organizam slabi, srce počinje nepravilno da radi i sve to nažalost može dovesti do smrtnog ishoda.

Sad kad smo prošli kroz klasične oblike poremećaja u ishrani, hajde da malo dublje zagrebemo.

Kompulsivno prejedanje

U poremećaje ishrane spada i kompulsivno prejedanje, a iako nema pražnjenja, ono predstavlja obrazac u kome pojedinac gubi kontrolu pri uzimanju hrane, te u epizodama prejednja unosi abnormalne količine hrane u kratkom vremenskom intervalu. Hrana pruža trenutno zadovoljstvo i ublažava stres, ali griža savesti nastupa nakon završetka epizode. Kao posledica ovog obrasca javlja se gojaznost, ozbiljno ugrožen kardiovaskularni sistem, povišen pritisak i holesterol, a može čak doći i do dijabetesa tipa II. Naravno, sve to utiče na srce, stoga ovo nije samo hedonizam, već poremećaj koji može ugroziti život pojedinca. Uz to, ove osobe često imaju problema sa depresijom, niskim samopouzdanjem i zatvaraju se.

lekovi

Šta tu još imamo?

Kompulsivno vežbanje samo po sebi ne nalazi se kao dijagnoza u klasifikaciji po DSM-IV, ali može predstavljati ozbiljan problem. To je obrazac ponašanja kada osoba ne može da ne obavi zacrtan plan treninga, čak ni kada je bolesna ili ima drugih obaveza. Ukoliko ne vežba, osoba oseća grižu savesti, anksioznost, krivicu, čak možda i bes. Oni svoj dnevni raspored usklađuju sa planom vežbanja. Iako zvuči bezopasno, ovakav način života može ugroziti zdravlje osobe, dovesti do premora organizma, slabljenja kostiju, izostanka menstrualnog ciklusa, ali u velikoj meri utiče na kvalitet života pojedinca, kao i svi gorenavedeni poremećaji.

Zloupotreba laksativa je ozbiljan problem kada pojedinci uzimaju laksative kako bi izbacili višak kalorija i smršali. Iza toga stoji uverenje da ovim načinom korištenja lekova mogu sprečiti apsorpcija hrane i sprečiti gojenje, ali to ne ide tako. Ovaj vid konzumacije laksativa može izazvati ozbiljne probleme sistema za varenje i ugroziti zdravlje.

Ortoreksija je poremećaj u ishrani koji, iako se ne nalazi u klasifikaciji DSM-IV, spada u ozbiljne probleme koji su sve rasprostranjeniji u svetu. Radi se o opsesiji „zdravom ishranom” – u redu je voditi računa da se hranite zdravo, ali onog trenutka kada se to pretvori u opsesiju, postaje opasno. Osobe koje imaju problema sa ortoreksijom vode računa o svakoj namirnici koju unose u sebe, njenim nutritivnim i kalorijskim vrednostima, izbacuju određene vrste hrane jer smatraju da nisu zdrave. Simptomi i posledice ortoreksije preklapaju se sa simptomima i posledicama anoreksije, te je teško utvrditi dijagnostički kriterijum.

anoreksija i ortoreksija

Izbegavajuće-restriktivni unos hrane (ARFID) je poremećaj kod kog se javlja odbojnost prema hrani ili određenoj vrsti hrane, ali za razliku od anoreksije, u pozadini ne stoji želja za mršavljenjem. S obzirom na to da je unos hrane redukovan i telo ne dobija dovoljne količine energije za funkcionisanje, posledice su iste kao i kod anoreksije.

Treba naglasiti da su sve vrste poremećaja u ishrani ozbiljna oboljenja i da mogu dovesti organizam u teško stanje i ugroziti život. Osim toga u velikoj meri utiču na kvalitet života koji osoba vodi jer postaju stil života i smanjuju mogućnost da osoba nesmetano funkcioniše.

Podeli:
Default image
Jelena Stojanović

Jelena je osoba koja je kroz mnogobrojne izazove koji su joj se nametali na životnom putu spoznala snagu psihe i postala psiholog. Dalji koraci doveli su je i do zvanja medijatora. Kuvanje smatra umetnošću, te slobodno vreme rado provodi pripremajući ukusne zalogaje, a eliksir za dušu joj je druženje sa životinjama.