fbpx

Voćne kiseline kao saveznik zdrave i mlade kože

Svakodnevno sa površine kože, perutanjem opadne oko milion mrtvih ćelija epidermisa (spoljašnjeg dela kože). Sa raznim spoljašnjim  faktorima, ali i godinama, perutanje postaje ređe i manji broj mrtvih ćelija napušta površinu kože, a posledice se mogu videti u formi suve kože, zapušenih pora, pojavom komedona ili akni, crvenila ili pak prvih finih bora. Kako bismo epidermis očistili i oslobodili, trebalo bi da na određen vremenski period primenjujemo neku vrstu pilinga- skidanja mrtvih slojeva kože.

Postoje dva načina pilingovanja kože, zavisno od prirode supstnaci koje se koriste: mehanički i hemijski piling. 

Mehanički piling su sve one paste, pene i kreme koje u sebi sadrže abrazivnu materiju, odnosno čestice koje će na fizički način da “sljušte” mrtve ćelije i da otvore pore. Ovaj vid pilinga deluje samo površinski. 

Hemijski pilinzi, kao što i sam naziv kaže, hemikalije su koje hemijskim reakcijama, odnosno eksfolijacijom (otuda i naziv eksfloanti) sa kožom odrastranjuju mrtve ćelije, regulišu crvenilo i sebum, utiču na dublje slojeve kože i regenerišu ih. U hemijske pilinge spadaju i tzv. voćne kiseline.

Tipovi voćne kiseline: izvori, namena i razlike

Voćne kiseline se dele na dve grupe, to su AHA (Alpha Hydroxy Acid) i na BHA (Beta Hydroxy Acid). 

Voćne kiseline predstavljaju organska karboksilna jedinjenja, a hemijski gledano, razlika između AHA i BHA je u položaju hidroksi grupe (alfa i beta položaj), ali i izvora dobijanja. Voćne kiseline koje se koriste u kozmetičke svrhe su one koje možemo dobiti iz prehrambenih sirovina. 

Ljudska koža je sačinjena od 3 glavna sloja, pri čemu su prva dva bitna za delovanje kozmetičkih preparata. Prvi, površinski sloj je epidermis, i predstavlja zaštitnu barijeru našeg organizma od okoline. Taj deo je najizloženiji spoljašnjim uticajima kao što su suv i hladan vazduh, UV zračenje, duvanski dim. Svi ti faktori utiču na stalno „obnavljanje“ epiderma. Perutanje predstavlja normalnu i vrlo poželjnu pojavu ovog procesa. Ukoliko nam se koža ne peruta na odgovarajućem nivou, mrtve ćelije koje ostanu na površini dovode do zapušenja pora, za sebe vezuju čestice nečistoća koje dodatno i zapušuju pore i mogu dovesti do bakterijskih infekcija, koje će potom rezultirati upalnim procesima u vidu akni. 

Drugi sloj kože, na koji treba delovati kozmetičkim proizvodima, jeste dermis u kome se nalaze „žive“ ćelije. Da bi neka KAS (kozmetički aktivna supstanca) pokazala učinak potrebno je da dođe do dermisa. Ukoliko sa epidermisa, koji možemo posmatrati kao put i vezu između dermisa i okoline, ne otklonimo mrtve epitelne ćelije, dolazi do zaustavljanja preparata i njihov učinak posle nije vidljiv onako kako bi trebalo.

Voćne kiseline AHA grupe i njihov učinak

voćne kiseline i učinak

AHA kiseline koje se koriste u kozmetici su, uglavnom slične onima koje možemo dobiti  iz različitih životnih namirnica. Tako npr. imamo:

  1. glikolnu kiselinu
  2. mlečna kiselina
  3. malična/jabučna kiselina
  4. limunska kiselina
  5. vinska kiselina
  6. mandelična

Molekuli AHA kiselina su mali molekuli u vodi rastvorni, koji deluju na oba sloja. Prvo na dermisu dolazi do „oslobađanja“ od neotperutanog dela, zaostali sadržaj u porama se eliminiše. Potom, kada je „put“ ka dermisu slobodan, sitni molekuli AHA kiselina, prolaze do narednog nivoa gde podstiču proizvodnju mukopolisaharida (u ovu grupu spada i hijaluron) i kolagena. Na taj način AHA kiselina ima anti-aging efekat. Takođe primenom voćnih kiselina delujemo i na regulaciju hiperpigmentacije, tako što kiseline „rastvaraju“ nakupljeni melanin na delovima kože gde je pigmentacija izraženija.

Glikolna kiselina

Glikolna kiselina je najmanja alfa-hidroksi kiselina. Dobija se iz šećerne repe, trske ili grožđa, a može se i proizvoditi sintetički. Njenom primenom koža postaje glatka, sjajna, blistava. Hiperpigmentacija je ublažena i vidljivost fleka je umanjena. Idealna je za lečenje aknozne kože.

Mlečna kiselina/Laktatna kiselina

Sigurno se pitate otkud mlečna kiselina među voćnim, zar nije porekla iz mlečnih proizvoda? Iako se dobija iz supstanci koje su životinjskog porekla (sve ređe ovo predstavlja način dobijanja!) po svojoj građi, hemijskim i fiziko-hemijskim osobinama, laktatna kiselina pripada grupi alfa-hidroksi kiselina. 

Kao što joj i sam naziv kaže, dobija se iz mlečnih proizvoda koji su prošli proces fermentacije (npr. jogurt ili kiselo mleko) pod dejstvom mlečno-kiselinskih bakterija, ili nekom od metoda sinteze drugih karboksilnih jedinjenja.

Obično služi da omekša kožu i da spreči gubitak vlage (deluje kao emolijens). Mlečna kiselina kao i laktati, imaju sposobnost da spreče formiranje tirozinaze – ključnog enzima u sintezi melanina, pa su korisni u sprečavanju nastanka fleka na koži.

Limunska kiselina/Citrusna kiselina

Kiselina koja se nalazi u većini voća. Na kožu deluje tako što pozitivno utiče na proizvodnju kolagena. 

Šta je sa BHA kiselinama?

U odnosu na AHA kiseline koje su uglavnom hidrofilne (hidrofilan – onaj koji voli vodu), BHA kiseline su one koje „vole“ masnu fazu. BHA kiseline se ne rastvaraju u vodi, bolja rastvorljivost se pokazuje u uljima, ali potpuna rastvorljivost je tek u alkoholu. Zbog toga, proizvodi sa ovim kiselinama, odnosno kiselinom, sadrže alkohol. U ovu grupu spada salicilna kiselina.

Salicilna kiselina

Kako je salicilna kiselina ljubitelj ulja, predstavlja odličnog saveznika u regulaciji sebuma, tretiranju aknozne kože, mitisera i komedona. Zapušene pore čisti i oslobađa od nakupljenih nečistoća, deluje protivupalno i antibakterijski na kožu. Pokazala se i delotvornom u lečenju rosacea. 

Duboko prodire u kožu, i reguliše sebum te je odlična u lečenju komedona. Takođe, pokazuje odlične rezultate u anti-aging tretmanima jer smanjuje izgled sitnijih bora.

Proizvodi za kućnu negu ili tretmani sa voćnim kiselinama u salonima?

voćne kiseline

Proizvodi sa voćnim kiselinama, bilo da su za kućnu upotrebu ili profesionalnu, koriste se u periodu od novembra do aprila. Zašto je to tako? U tom periodu, indeks UV zračenja je nizak, a hidroksilne kiseline su osetljive na radijaciju, i mogu izazvati oštećenja u obliku depigmentacije. Primenom voćnih kiselina neophodna je i upotreba proizvoda sa SPF faktorom i oznakom broad spectrum, što znači da štiti i u UVA i u UVB delu spektra. 

Ovi preparati imaju nisku pH vrednost, koja je obično između 4-6, ali postoje i pojedini proizvodi sa izrazito kiselim osobinama, čija je pH 1,5. Takvi proizvodi, sa tom pH, mogu otkloniti i neke slabije ožiljke dok vidljivost jačih redukuju u značajnoj meri.

Kako izgleda pravilno korišćenje AHA/BHA tretmana kod kuce?

Proizvodi za kućnu upotrebu, uglavnom su koncentracije do 10-15% (zavisno od kiseline), kako ne bi došlo do neželjenih iritacija. Nanose se na čisto lice, nakon upotrebe tonika. Vreme delovanja ovih kiselina zavisi od samog proizvoda, koncentracije kiselina, ali od stanja kože. Ukoliko ste navikli na neki od hemijskih pilinga, ili ste pak koristili koncentrovanije rastvore vitamina C, vaša koža će slabije odreagovati u odnosu na nekoga ko se sa ovakvim preparatima susreće prvi put ili ima suvu kožu. Vreme delovanje je individualno, obično traje nekoliko minuta. Ako niste nikad koristili voćne kiseline, najbolje je da ih pri prvoj aplikaciji „držite“ na licu 1 minut, a svakom sledećom primenom povećavati za po minut, do maksimalnih 10. Ukoliko osetite izuzetno intezivno peckanje, odmah uklonite proizvod sa kože. Kada koža upije preparat ili ukoliko prođe predviđeno vreme dejstva, koža je spremna da se tretira nekim od umirujućih seruma ili krema iz vaše svakodnevne nege. Zbog moguće pojave crvenila, kao i osetljivosti kože na UV zračenje nakon primene voćnih kiselina, ove proizvode najbolje je koristiti uveče. Ove tretmane ponavljati 1-2 puta nedeljno.

Kako izabrati pravi proizvod na bazi AHA ili BHA?

Najbolje je uvek uzeti proizvod koji ima oba tipa voćnih kiselina. BHA kiseline su uvek u manjem procentu u odnosu na AHA, i to su uglavnom proizvodi sa 2% rastvorom BHA.

Kako ovi proizvodi ljušte gornji sloj kože i dovode do iritacije, te je potrebno da sadrže i neke biljne ekstrakte (šargarepa, lubenica, beli ili zeleni čaj), emolijense (npr. glicerin) i humektanse (aloe vera je veoma česta) – jer je posle njih koža podjednako suva i osetljiva. Naravno, potrebna je i dodatna hidratacija nakon aplikacije AHA/BHA preparata.

Ukoliko se odlučite da koristi te proizvod koji sadrži samo salicilnu kiselinu ili je ona jedna od kiselina u proizvodu, treba imati na umu da se ona rastvra najbolje i najlakše u etanolu. Kako je reč o alkoholu, koji dodatno isušuje kožu, veći broj ektrakta i emolijenasa je poželjniji. 

Ukoliko koristite neki od preparata koji sadrži retinoide ili neke druge aktivne komponente za lečenje rosacea, pre odluke za upotrebu voćnih kiselina, konsultujte se sa dermatologom.

Kako izgleda jedan kozmetički tretman sa voćnim kiselinama?

Postoje brojni tretmani u salonima sa voćnim kiselinama. Kako sam i ja sama veliku ljubitelj istih, odlučila sam se za jedan od mnogih tretmana na ovu temu, te vam prenosim svoje utiske i iskustva.

Tretman koji je meni privukao pažnju bazira se na koktelu voćnih kiselina i navodno je izuzetno delotvoran. U pitanju je tzv. holivudski tretman voćnim kiselinama sa botoks efektom. U pitanju je primena seruma koji se sastoji od 14% mlečne, 14% salicilne i 8% citrusne kiseline. Ovim tretmanom postiže se regulacija pigmentacije, uklanjaju akne i njihovi ožiljci, rešava problem uraslih dlaka i fleka od Sunca. Pri ovom tretmanu otklanja se površinski sloj, tako da je više namenjen za deblju kožu, a oporavak traje i nekoliko dana nakon tretmana uz ljuštenje kože. 

Kako izgleda proces jednog ovakvog tretmana?

voćne kiseline

Ukoliko postoji  potreba prvo se odradi klasični higijenski tretman lica. Čišćenje lica blagom penom, blagi piling i uparavanje, kako bi se očistile pore od nečistoća kao što su višak sebuma i/ili smog i prašina. Na ovaj način se otvaraju pore, a proizvodi mogu dublje penetrirati u kožu.

Sledeći korak je da se na suvu kožu aplicira serum tuferom, blagim pokretima od čela ka vratu, u nekoliko slojeva, obično ide 2 puta, i ostavi da deluje 10-ak minuta. Nakon prvog minuta krenuo je blagi osećaj peckanja, i nastavio se još nekoliko minuta. Kada krene peckanje znači da je došlo do aktivacije kiselina i da su one krenule da deluju, a kada prestane znači da su izreagovale i da se njihova aktivnost smanjila. Moguća je pojava i izrazitog preckanje pre isteka tih 10 minuta, tada je potrebno proizvod skinuti sa lica odgovarajućim neutralizatorom.

Nakon dejstva voćnih kiselina, koža je izritirana i osetljiva te je porebno umiriti hladnim oblogama. Obloge su neverovatno prijale. Ovo ću uvrstiti kao obavezan korak i u kućnoj varijanti, što i vama preporučujem. Obloge su bile peškir natopljen hladnom vodom. 

Nakon obloga, usedila je hidratacija. U pitanju je bio hijaluronski gel. Nakon tretmana imala sam osećaj suve kože i zatezanja, što je i očekivani ishod. Zbog toga se i primenjuje hidratnatni gel, kako bi se koža hidrirala. 

Da bi se video pun efekat ovog tretmana, preporučeno mi je da se ne umivam narednih 12h. 

Prvo što sam primetila jeste da mi koža ima zdraviji izgled i da izgledam dosta odmornije. Sivkasti tonovi su nestali, a vratio se svež izgled. Sitne bore na čelu, kao i bore smejalice, bile su manje vidljive. U mom slučaju ljuštenja nije bilo, ali se javilo slabije perutanje u predelu čela. Crvenilo je bilo prisutno narednih 4-5  dana, ali svakim danom manjeg inteziteta, bez preteranog osećaja peckanja. Osetila sam katkad da mi se koža zateže, ali to je bilo upozorenje da mi treba neki preparat za hidrataciju.  

Odličan izvor hidratacije mogu biti serumi na bazi hijalurona, hidratantne kreme i emulzije, ali i botanički mistovi ili npr. hidrolat kamilice. Kako po prirodi imam normalnu-suvu kožu, koristila sam proizvode koje inače koristim za hidrataciju.

Takođe, ono zbog čega sam i krenula sa primenom voćnih kiselina, a i ovog tretmana, jeste da sam se oslobodila milija, koje su mi pravile problem još od puberteta. Jednim tretmanom nisu se otklonile sve (ostale su najupornije), ali se vidno smanjio njihov broj. Isto tako, flekice od nekoliko PMS bubuljica su bile u početku dosta svetlije, a sad jedva vidljive. 

Broj ovog tretmana koji se preporučuje jeste 3, a vremenski period na koji bi trebalo raditi je 2-3 meseca. Tako da u toku zime možete odraditi ta 3 preporučena tretmana, i videti pun efekat voćnih kiselina. 

Cena varira od salona gde se radi i kreće se od 6000 do 8000 dinara po tretmanu.

Voćne kiseline predstavljaju prirodnu vrstu botoksa i odličnu preventivu u anti-aging-u. S druge strane, idealan su saveznik u borbi aknozne kože, ili kože sklone komedonima. Zbog širokog spektra delovanja i primene, voćne kiseline se mogu koristiti od 15 do 115 godine. Koje god da ste starosne dobi možete koristiti neki od ovih proizvoda. 

Veoma bitna stvar je voditi računa o koncentraciji u kućnim uslovima, njenom doziranju, kao i o zaštiti nakon primene. Ukoliko se niste nikada do sada susreli sa ovakvim tipom nege kože, posavetujte se prvo sa dermatologom ili kozmetičarem. Oni će vam na osnovu stanja i potreba vaše kože preporučiti ili tretman ili proizvode za kućnu negu. 

Redovnom i upornom, ali i odgovornom primenom voćnih kiselina, možete zameniti i odložiti invazivne estetske zahvate. 

Podeli:
Default image
Nataša Ramić

Nataša je fizikohemicar i zaljubljenik u prirodu i estetiku. Kombinacija ljubavi prema nauci i prirodnoj nezi dovela je do ideje da sa ostalima podeli svoju strast i viziju, te uplovljava u preduzetničke vode i pokreće svoj brend prirodne i poluprirodne kozmetike Nord Cosmetics.