Često kažemo za djecu da su poput spužve – upijaju sve i od svakoga, pa moramo paziti na utjecaj okoline kako bismo osigurali što kvalitetniji razvoj djeteta u odgovornu individuu budućnosti.
To se dobro vidi na primjeru stavova o školi: ukoliko su roditelji pozitivno nastrojeni prema obrazovanju, dijete će rado ići u školu, ali ako roditelji ne prepoznaju važnost obrazovanja, dijete će preuzeti taj stav od njih te će postati apatično ili buntovno u školskom okruženju. Stoga je na roditelju odgovornost biti uzor kakvog želi da dijete ima u svojem životu.
Zašto mislimo da je situacija drugačija kada je u pitanju utjecaj okoline na odrasle?
Onakav si s kime se družiš je uvažena izreka u našim krajevima. To potvrđuje i znanost. Ukoliko ste, npr. okruženi pušačima osobama, šanse su povećane da ste i sami pripadnici tih skupina.
Zašto je to tako?
Zato što su ljudi, prije svega, društvena bića. Najbolje funkcioniramo kada smo udruženi u zajednicu i društvo. Jednostavno trebamo jedni druge za svakodnevno funkcioniranje, jer jedan čovjek ne može sam. Aristotel je rekao da čovjek koji može bez društva drugih je ili zvijer ili božanstvo jer je prosječni čovjek ipak zoon politikon (društvena životinja). Osim što nam drugi trebaju radi lakšeg priskrbljivanja hrane i različitih usluga, potrebna nam je i emocionalna podrška okoline, te kogntivno poticajno okruženje kroz koje ćemo imati priliku doseći svoje potencijale.
Kako bi suradnja s drugima bila što uspješnija i jednostavnija, koristimo se različitim taktikama. Primjerice, preuzimamo nečije obrasce ponašanja, gestikulacije, sleng te se konformiramo s njihovim načinom odijevanja i razmišljanja, a na kraju krajeva brinemo se za ispunjenje očekivanja koje drugi imaju od nas.
To činimo dijelom svjesno, a dijelom nesvjesno. Jedna od osnovnih ljudskih potreba je potreba za pripadanjem, posebice onima sličnima sebi, stoga s vremenom smanjujemo različitosti naspram onih s kojima smo najviše okruženi kako bismo povećali osjećaj pripadnosti i zajedništva.
Raport i eko komore
Kada se dvije ili više osoba povežu na takav način koji olakšava suradnju i komunikaciju, govorimo o raportu. Raport se može uspostaviti korištenjem prečaca poput već spomenute imitacije načina govora, gestikuliranja ili odijevanja. Ali je riječ o nečemu što ima i negativni potencijal, jer smo ponekad skloni nekritički prihvatiti štetne obrasce ili prijedloge onih za koje mislimo da im možemo vjerovati i koji su nam bliski.
S obzirom na sklonost da se okružujemo sebi sličnima, nerijetko dolazi do pojave takozvane eko komore u kojoj se replicira isti stav među svim članovima, jer zbog visoke razine slaganja nije moguće doći do inovacije ili kritike, posebice kada ta homogenost postane toliko jaka, da skupina postane hostilna prema nepripadnicima.
Određene Facebook grupe, posebice u trenutnom globalnom kontekstu, su primjeri koliko takvo konformističko ponašanje može biti štetno i opasno po pitanju širenja lažnih informacija te poticanja na nasilje.
Osobe s kojima se okružujemo i s kojima imamo najintenzivnije odnose imaju velik utjecaj na nas. Zbog toga je važno osvijestiti kime smo okruženi i evaluirati što od njih dobivamo. To je važno zbog održavanja zdravog emocionalnog bankovnog računa.
Znate onaj osjećaj kada se nakon susreta s nekim osjećate motivirano, a nakon susreta s nekim drugim imate osjećaj kao da vam je isisana sva volja za životom? Neki ljudi nas svojim ponašanjem i stavom prema životu potiču da budemo bolja verzija sebe, dok nam drugi omogućuju da stagniramo ili nas vuku za sobom. To važi i za nas prema drugim osobama.
Utjecaj okoline iz perspektive pozitivne psihologije
Sudeći prema raznovrsnim sociološkim i psihološkim dokazima u prilog tezama da okolina zaista utječe na razvoj pojedinca, te da je teško napredovati u nepoticajnoj okolini, pozitivna psihologija se zalaže za okruživanje samo onima koji nas potiču da budemo najbolja verzija sebe, dakako ovisno o tome kakve su naše potrebe, planovi i mogućnosti.
Okruživanje određenim ljudima može pomoći pri održavanju dijete, režima vježbanja, ali i za razvijanje karijernog puta, te odvikavanje od ovisnosti. Grupne sesije i sustavi mentorstva u rehabilitacijskim centrima služe upravo osnaživanju pojedinca kroz dijeljenje iskustva s onima koji ih najbolje mogu razumjeti te na koje se mogu osloniti kao uzore i partnere.
Sigurno je lijepo biti okružen isključivo ljudima koji na nas djeluju na pozitivan način. Naravno, nekada nije moguće u potpunosti se maknuti iz nepoticajne ili toksične situacije. Možda je riječ o odnosu s kolegom na poslu, članom uže obitelji ili susjedima. Ono što je moguće učiniti u toj situaciji je ograničiti interakcije ili profiltrirati što ćete prihvatiti kao kritiku od njih, a što ne, čime ćete smanjiti njihov štetni utjecaj.
Ono što bi moglo biti potencijalno problematično u takvom stavu da trebamo biti okruženi samo ljudima od kojih imamo direktne koristi, je činjenica da ponekad netko treba nas više nego mi njih. Da, naše je pravo maknuti se. Ali je i naša dužnost pomoći kad, kako i koliko god možemo.
Negovanje i promena odnosa
Kako bismo si olakšali život u tom slučaju, potrebno je izgraditi kompromise na temelju zdrave komunikacije. Ako je u odnosu s nekime moguće na bilo koji način doći do ijednog zajedničkog interesa, lakše će se dogovoriti oko svega ostaloga, te će odnos biti kvalitetniji Ako je to doista tako, onda je moguće ostati u odnosu s osobom koja je prethodno bila negativni utjecaj.
Potpunog prekidanje odnosa, osim ako je doista riječ o toksičnom odnosu s naglaskom na zlostavljanje, je upitno. Nasilne situacije su naravno nepopravljive, te ako se ikada, silom prilika nađete u tako nečemu, obratite se za pomoć institucijama i udrugama čiji je posao zaštititi vas i dati vam priliku da se vratite svojem životu. Zaslužujete mnogo više od toga što trpite. Zaslužujete pomoć, stoga se ne bojte tražiti ju.
Ponekad situacije nisu tako jasne. Ponekad smo vezani uz nekoga. Ponekad samo želimo novi početak. Ponekad se isplati ostati i potruditi se oko nekoga. Često nam se desi da olako “obrišemo” neke ljude iz svog života u tranzicijskim periodima. Trenutak poput selidbe, promjene radnog mjesta ili mjesta školovanja je idealan za reevaluaciju postojećih odnosa. Isto kako za selidbu pregledavate ormar i birate što nosite sa sobom, a što ćete donirati ili baciti, tako možete učinite i za odnose.
Ponekad se pojedinci uklone iz vašeg života jer im je jasno da se na neki način ne uklapate u njihovu sliku idealnog života, ili oni u vašu. Vjerojatnost da se tako nešto dogodi je veća kada jedna osoba odluči promijeniti nešto u svojem životu, dok druga koja ima isti ili sličan problem radije ostaje u pasivnom stanju. Tada zbog grižnje savjesti što ništa ne čine, kreće projiciranje nesigurnosti i sabotiranje. To je štetno okružje iz kojega se bolje maknuti ili ga preobraziti ukoliko je osobi važno da doista uspije u implementaciji te željene promjene. I to je u redu.
Kako kaže Deborah Reber, Pustiti nekoga da ode iz vašeg života ne znači da vam nije stalo do njih. To samo znači da ste shvatili da jedina osoba koju imate moć kontrolirati ste vi sami.
Stoga ne strahujte od toga, nego se radujte prilici da si olakšate život po pitanju određenih odnosa. Ali dok vagate, nemojte se fokusirati samo na negativno, ili samo na pozitivno u odnosu s nekim, već balansirajte razloge za i protiv kako biste donijeli optimalnu odluku. Osnovni benefit takve evaluacije je da znate što od koga možete očekivati na temelju prethodnih iskustava, pa se sada nećete razočarati, jer ste realniji.
Njegovanjem svojeg bližeg kruga odnosa, omogućujete si priliku za rast, napredak i fokus na pozitivnih aspektima. Istovremeno si dajete priliku za uspostavu mnogo zdravijih odnosa, i s pojedincima koji su već dio vašega kruga, i s onima koji će to tek postati.
Utjecaj okoline: vježba optimizacije užeg kruga
Da bismo to uspješno napravili, potrebno je prvo identificirati i analizirati naše postojeće odnose, u kombinaciji s potrebama i težnjama. Radi lakšeg analiziranja utjecaja okoline na vaš osobni razvoj, evaluaciju postojećih odnosa, te kreiranje plana za buduće djelovanje, pronašli smo vježbu Alexa Liebermana o optimizaciji užeg kruga.
Za vježbu su potrebni olovka i dva lista papira. Prvi papir podijelite na 4 dijela. Prvi dio popunite popisom 10-20 najbližih osobnih kontakata koji mogu uključivati članove obitelji, prijatelje ili poslovne suradnike.
Na drugi dio tog lista papira napišite popis svih uzora u životu. Nebitno je jesu li uzori trenutno živi ili mrtvi, poznate osobe ili netko iz vašeg osobnog života. Važno je samo da ta osoba u sebi utjelovljuje neku vrednotu koju biste htjeli modelirati. Pri tome je potrebno pokraj imena osobe konkretno imenovati vrednotu o kojoj se radi, poput primjerice suosjećajnosti, organiziranosti ili lojalnosti.
Potom u treći dio papira trebate napisati popis zajednica kojima pripadate, odnosno skupine s kojima se poistovjećujete, te s kojima dijelite zajedničke interese, odnosno vrijednosti. Na tom popisu se može naći bilo koja zajednica, od sportske i religijske do akademske, bilo na lokalnoj ili globalnoj razini.
Naposljetku, na preostalo polje tog papira treba napisati popis svih osoba ili organizacija koje smatrate povjerljivim izvorima, odnosno onih od kojih konzumirate najviše sadržaja te upijate najviše informacija. Pri tome se fokusirati na onih 10% izvora koji čine 90% vaših navika konzumiranja informacija.
Uzmite drugi list papira i u središte napišite svoje ime u oblačiću. Oko svog imena napišite vrijednosti i navike koje biste htjeli razviti, odnosno kakvom osobom biste htjeli postati. Navedite maksimalno 8 stavki i pokušajte ih što više konkretizirati.
Sada je vrijeme za ponovno uzeti prvi list papira. Proučite popise i s njih izdvojite one koji utjelovljuju nešto od vrijednosti i navika koje ste naveli na drugom listu. Pridružite osobu ili zajednicu tako da vam vidljivi ostanu oni koje niste mogli upariti.
Razmislite zašto je tome tako i procijenite dopridonose li na neki način kvaliteti vašeg života. Možda oni za vas predstavljaju nešto pozitivno, iako ih ne možete pridružiti jednoj od navedenih stavki. Takve osobe i zajednice zadržite, a za ostale razmislite na koji način im možete smanjiti utjecaj.
I naposljetku, proučite omjere određenih vrijednosti naspram zastupljenosti nekih drugih. Razmislite zašto je tome tako kako biste se i ubuduće lakše fokusirali na ono što vam je važno ili ono što smatrate da vam fali.
Ova vježba vam može djelovati banalno ili pak zastrašujuće, ali je korisna makar se radila iz čiste zabave jer potiče na introspekciju i evaluaciju odnosa s drugima. Kako ćete djelovati nakon što shvatite kakvim odnosima ste okruženi, je u potpunosti na vama, ovisno o vašim potrebama i mogućnostima.
Prije nego što se primite papira i olovke, evo što su rekle članice Amplitude zajednice o međuljudskim odnosima, pročišćavanju bliskog kruga i samoj vježbi nakon što smo ih potaknuli na testiranje iste:
“Kada sumiramo posledice izolacije, vidimo kome smo se okretali, čije sadržaje smo konzumirali, kome smo dozvoljavali upliv informacija, koliko nas je odsustvo fizičke grupe kontakata oslobodilo pri donošenju nekih odluka, a koliko nas je to sve sputavalo. Ceo informativni prostor koji upijamo kao sadržaj utiče na nas. Zato mislim da se svi oni čije informativne kanale najviše konzumiramo kvalifikuju za ovu vežbu kao “najbliži kontakti”. Moja plovidba je u saglasju s tim kako vidim sebe u budućnosti, a sve napisano će mi poslužiti kao putokaz u smislu dubljeg promišljanja o tome zašto se svi ti elementi nalaze u mom spisku i zašto su međusobno povezani. Ja vodim rat sa trendom da treba da budemo okruženi ljudima koji nas potiču da intelektualno i karijerno rastemo (mada je meni do toga stalo) samo zato što znam neke ljude koji žive jednostavnije živote. Oni možda ne čitaju 50 knjiga godišnje, ali svojim rečima i delima daju primjer tolerancije, ljubavi i solidarnosti, niti pričaju loše o drugima i sebi, odnosno nisu smoreni i negativni.” – Sanja
“Ja sam izrazito protiv tog trenda “odsecanja” ljudi i kategorizovanja ljudi oko sebe kao “toksičnih”. Verujem da ako postoji nešto što nas koči, ne treba da to prebacujemo na druge, već da rešimo lične probleme i nađemo motivaciju za sebe. Jasno je da niko nije prirodno imun na uticaje sa strane, ali na tome se radi. Efikasnije je i zdravije raditi na tome, nego graditi odnose sa ljudima samo na osnovu pragmatičnosti tih odnosa. Nekad mi to čak deluje kontraproduktivno u smislu 1) da ne moramo baš non stop da rastemo ako nam u nekom trenutku nije do toga, i 2) da to ne radimo samo zbog pritiska da rastem jer drugi to rade, a ja ne.” – Milica
Na koja razmišljanja je vas navela ova vježba?
