fbpx

Melanom: kako nastaje i kako prevenirati?

Melanom je, iako ne najčešći, svakako najagresivniji tip karcinoma kože. Ipak, ukoliko se otkrije na vreme, može da se u potpunosti izleči. 

Takođe, postoji niz aktivnosti kojima možemo da sprečimo njegov nastanak. 

U ovom tekstu možete saznati šta je to melanom, šta ga razlikuje od ostalih karcinoma kože i šta sve možemo da uradimo kako bismo sprečili njegov nastanak. 

Zašto toliko govorimo o karcinomima kože?

Statistike Euromelanoma govore da globalno postoji porast karcinoma kože. Upravo zbog toga, sve je  više edukacija o merama prevencije, ali i o potencijalnim rizicima za nastanak ovog oboljenja.  

Svake godine, prema izveštaju Euromelanoma, širom sveta se registruje oko tri miliona novootkrivenih nemelanomskih karcinoma kože, i preko sto pedeset hiljada melanoma. 

Primećen je značajan trend rasta u poslednje dve decenije, a statistička predviđanja su da će u narednih dvadeset godina cifre skočiti za preko sedamdeset procenata. 

U Srbiji od melanoma oboli oko sedamsto ljudi godišnje, tako ga stavljajući u top tri karcinoma u našoj populaciji. 

karcinom kože

Koji tipovi karcinoma kože su najčešći?

Kada govorimo o karcinomima, treba pojasniti da su to izrasline na koži koje imaju agresivni rast, dovode do širenja kako lokalno, tako i sistemski, i tako u većini slučajeva ugrožavaju život. 

Postoje i određene promene na koži koje zovemo prekancerozama, što znači da su one uvod u neku malignu promenu koja može da se razvije kroz vreme.

Ipak, najprisutnija je nemelanomska grupa karcinoma kojoj pripada bazocelularni karcinom kože, kao najčešći oblik koji se uglavnom javlja u starijoj populaciji. Bazocelularni karcinom je najčešći oblik karcinoma kože, ali najmanje opasan. Obično je iznad ravni kože, sa naglašenom ivicom, a može da krvari i pravi ranice. On retko daje metastaze, samo se lokalno širi, kada može da napravi velike defekte u tkivu. 

Pored toga tu je i spino ili skvamocelularni karcinom kože, koji se najčešće javlja uglavnom na delu kože koji je dugoročno bio izložen sunčevim zracima (najčešće lice, uši, nos) ili povredama. On je dosta agresivniji, pa zahteva ozbiljnije lečenje i praćenje od bazocelularnog karcinoma. 

Šta je melanom?

Melanom je tip karcinoma kože, koji je najređi, ali je najopasniji od svih. On se može javiti u bilo kom uzrastu, za razliku od drugih tipova koji se najpre sreću u starijoj populaciji. 

Najčešće se javlja u vidu tamne promene na koži koja liči na mladež, koji nije simetričnog oblika i boje, nepravilnih je ivica, i naglo se menja. 

Retko može da se javi i u formi ružičastih ili crvenih čvorića bez pigmentacije. Melanom se izuzetno brzo razvija, pa je vreme kada se otkrije značajan faktor u proceni šansi za izlečenje. 

Ko je pod najvećim rizikom da dobije melanom?

Iako melanom može da dobije bilo ko, postoje određene grupe koje su pod posebnim rizikom, i oni moraju posebno da obrate pažnju, kako u smislu preventivnih mera zaštite od izlaganju suncu, tako i u smislu obaveznih redovnih dermoskopskih pregleda. 

U rizičnu grupu spadaju svi oni koji:

  • imaju svetlu kožu koja lako gori na suncu,
  • su puno goreli ili su imali veliki broj opekotina od sunca u detinjstvu, 
  • zbog posla ili hobija provode mnogo vremena na suncu, 
  • osobe koje se intenzivno sunčaju tokom godišnjeg odmora,
  • koriste ili su koristili solarijum, 
  • imaju preko pedeset mladeža, 
  • koji imaju nekog u porodici ko je imao karcinom kože, 
  • su stariji stariji od pedeset godina i 
  • su imali transplantaciju organa. 

Koliko genetika utiče na nastanak melanoma?

Oni koji imaju jednog člana bliže porodice (otac, majka, brat, sestra, baba ili deda) koji je imao neku formu karcinoma kože imaju veće šanse za nastanak melanoma, i njima se savetuje dodatni oprez. 

To podrazumeva zaštitu od izlaganja sunčevim zracima, kao i redovne dermatološke kontrole cele kože. 

Koliko geografska širina utiče na rizik nastanka melanoma?

Kada pogledamo statistike Evromelanoma, porast dijagnostikovanog melanoma je primetan u Evropi, severnoj Americi, kao i Australiji. 

Stanovnici ovih zona imaju svetliju put koja lakše gori. U ovim zemljama su razvijenije metode prevencije, kada se putem redovnih pregleda i zvanično dijagnostikuju promene. 

Da li moj stil života može uticati na nastanak melanoma?

Ono što je dokazano da utiče je izlaganje sunčevim zracima. 

Oko svih ostalih životnih navika postoje otvorene diskusije koje nisu naučno dokazane. 

rak kože melanom

Kako mogu da se zaštitim od melanoma?

Jedan od dokazanih rizika za nastanak melanoma je izlaganje UV zracima

Upravo izbegavanja štetnog UV zračenja je ključno za smanjenje rizika od nastanka raka kože. Treba imati na umu da je sunce najjače tokom letnjih meseci, ali da ne treba zaboraviti da je određeni deo zračenja prisutan tokom cele godine, čak i kada nije vidljivo sunčano napolju. 

Zato izbegavajte nepotrebno izlaganje sunčevim zracima, gde je moguće pronađite hlad i izbegavajte direktno izlaganje u najtoplijem delu dana od deset do sedamnaest časova. Kada to ne možete da izbegnete, nosite garderobu koja će vas štititi uključujući i šešire sa velikim obodom, kao i kvalitetne naočare za sunce koje pružaju zaštitu za oči. 

Koristite kreme sa zaštitnim faktorom na svim delovima kože koji su ostali otkriveni. 

Važno je izbegavati i veštačke izvore zračenja, kao što su solarijumi. U našoj zemlji upotreba solarijuma za mlađe od osamnest godina je zabranjena. 

Kako mogu da prepoznam melanom?

Dermatolozi savetuju samopregled kože jednom mesečno. To znači da sami pregledamo svoju kožu, uz posebnu brigu o zonama koje nam nisu svakodnevno dostupne pogledu (leđa, glava, stopala)…

Posmatrajte sve mladeže i obratite pažnju ukoliko se nešto novo pojavilo, kao i da li je neki od njih promenio svoj dosadašnji izgled. 

Ne treba zaboraviti da se melanom osim na koži, može javiti i na noktnim pločama, pa treba redovno pogledati da li na njima postoje neke promene, najpre u formi tamnih linija ili tački. 

kako prepoznati melanom

ABCDE pravilo 

Vrlo praktično je znati ABCDE pravilo (prva slova engleskih reči), koje nam skreće pažnju na:

A, asimetriju – da li je promena asimetrična? 

B, ivice (borders) – da li promena ima nepravilnu ivicu? 

C, boja (color) – da li promena ima više različitih boja? 

D, dimenzije – da li je prečnik promene veći od 6 mm? 

E, evolucija – da li postoji napredovanje u rastu? 

Ukoliko odgovorite sa da na bilo koje od ovih pitanja, važno je da se javite dermatologu.

Preventivni dermoskopski pregledi

Preventivnim pregledom možemo da otkrijemo melanom u ranoj fazi, koji se tada uklanja u celosti bez daljih komplikacija. 

Upravo zato je važno otkriti ga na vreme. 

Za rizične grupe savetuje se jednom u šest meseci rutinski pregled celog tela, dok se ostalima savetuje da jednom godišnje urade rutinski dermoskopski pregled. 

Ovaj pregled je bezbolan, ne traje dugo, a sa njim se mogu otkriti sve rizične promene i tako sačuvati život. 

Šta ako dobijem melanom?

Ukoliko se tokom rutinskog dermoskopskog pregleda posumnja da je promena koju imate melanom, potrebno ju je hitno otkloniti u celosti hiruškim putem i promenu poslati na histopatološku analizu.

Ukoliko se melanom otkrije na vreme, šanse za potpuni oporavak su skoro sto posto. 

Ako je došlo do napretka bolesti, u skladu sa stadijumom, sada imamo dostupnu i novu modernu imunološku terapiju koja povećava šanse preživljavanja. 

Ono što je najvažnije u slučaju potvrđenog melanoma je striktno praćenje instrukcije lekara za dodatne analize, kao i praćenje stanja. 

Zaštita dece od melanoma

Deca do šest meseci ne bi trebalo da se direktno izlažu sunčevim zracima. 

Nakon toga posebno je važno čuvati dečju kožu od opekotina, jer su one veliki rizik za nastanak malignih promena u kasnijem uzrastu.

Obucite dete kada je na plaži – stavite mu kapu i naočare – a kada se kupa, obavezno neka cela koža bude namazana zaštitnim kremama. 

zaštita kože

Poznavanjem rizika i preventivnim merama do zdrave kože

Iako je ovo oboljenje jako agresivno, važno je znati da našim postupcima možemo značajno da doprinesemo kako bismo sprečili njegovu pojavu, ili ga makar na vreme otkrili. 

Kada god ste u mogućnosti planirajte svoje aktivnosti napolju u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. 

Kada ste na otvorenom tražite hladovinu ili štitite svoju kožu garderobom, šeširima sa velikim obodom ili kremovima sa zaštitnim faktorom. 

Radite redovne dermoskopske pregleda svojih mladeža jednom godišnje i pratite svoju kožu, kada primetite promene odmah se javite dermatologu!

Podeli:
Default image
Jovana Majstorović

Spec. dr med. Jovana Majstorović, specijalista dermatovenerologije unazad deset godina aktivno radi kao lekar, dok je poslednjih šest posvećena dermatovenerologiji i estetskoj medicini. Redovno piše i objavljuje naučne radove na kongresima u zemlji i inostranstvu. Smatra da je pored rada sa pacijentima, važno konstantno raditi na adekvatnoj edukaciji stanovništva, posebno u doba kada su nam informacije lako dostupne, a često nepotpune i netačne.